Skoči na sadržaj

Marina Koncar

14199401_10210018324962764_7811376158937467239_n

Organizacija za Vojsku Srbije: 

 Povodom 30. septembra – Dana ARJ za PVD i stogodišnjice tradicija roda u okviru obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, u Knjaževsko-srpskom teatru u Kragujevcu
Organizacija predstave i svečane akademije: Prestige MIA
Režija: Mirko Babić
Scenario: Zoran Mišić 

Jubilej 100 godina postojanja Vazduhoplovnog zavoda „Moma Stanojlović“

Beograd, Jugoslovensko dramsko pozorište, 30. jun 2016.
Producent programa PRESTIGE-MIA
Po tekstu Zorana Mišića
Režija Nebojša Dugaliće
Jubilej „100 godina službe telekomunikacija Vojske Srbije“
Producent programa: Marina Končar – „Prestige – MIA“
Dom Garde Topčider, Beograd, 19.09.2016.

Tekst za ovu svečanu akademiju:
Marina Končar i Momir Bradić
Umetnički ansambl ‘‘Stanislav Binički“
‘‘Srbski pravoslavni pojci’’
Glumci: Nebojiša Vranić (prvak Narodnog pozorišta u Kruševcu), Vesna Pavlović (slobodni dramski umetnik iz Beograda), Nebojiša Dugalić (glumac, režiser i profesor glume).
Režija: doajen srpskog glumišta Momir Bradić

 – Organizacija svečane akademije povodom Dana Ratnog vazduhoplovstva i PVO VS
Beograd, 22.12.2017.

Režija: Momir Bradić i Marina Končar
Glumci: Momir Bradić i Nebojšu Dugalića
Umetnički ansambl MO ‘‘Stanislav Binički“
Solista: prof. Vojislav Spasić, Tanja Andrijic, Nikola Jevtic
Hor Kraljica Marija iz Beograda
Voditelj: Dragan Vučelić
Produkcija: Prestige MIA

Izvođenje kulturno umetničkog programa u Domovima Vojske Srbije (Dom Garde Beograd, Dom Vojske Kraljevo, Dom Vojske Novi Sad, Dom Vojske Niš, Dom Vojske Vranje)

septembar/oktobar 2016.

 KULTURNE ZAOSTAVŠTINE
SRPKOG NARODA
–          Jelena Anžujska, Jefimija i Milica
– „Život i priključenije Dositeja Obradovića“
– Sveti vladika Nikolaj Velimirović „O Bogu i rodu“
Promocija knjige  „Sa pašnjaka do naučenjaka“ održana je u svečanoj sali Vojne akademije.
Susret sa kadetima Vojne akademije i učenicima Vojne gimnazije 
Beograd, 02. marta 2016.
Festivali:
– Medjunarodni festival pravoslavnog filma „Snažni duhom“

Kruševac, 01. septembar 2015.

UZ BLAGOSLOV NJEGOVE SVETOSTI PATRIJARHA SRPSKOG IRINEJA
MEĐUNARODNI FESTIVAL PRAVOSLAVNOG FILMA „SNAŽNI DUHOM“

„KRVAVI BOŽIĆ“
TEKST: VLADIMIR ĐORĐEVIĆ
GLUMI: MOMIR BRADIĆ
REŽIJA: MARINA MIA KONČAR

-Peti istorijski festival

Orašac, 2015.

Spomenički kompleks, Muzej u Orašcu

„Beleg 5027″ (Slovo o Apisu)  monodrama Vladimira Djordjevića

u ulozi kapetana Milana Stojkovica: Aleksandar Milojevic Lija
PRODUKCIJA: PRESTIGE-MIA

– Šesti istorijski festival
Orašac, 23-25.09.2016.
Spomenički kompleks, Muzej u Orašcu
Glumac: Momir Bradic
Prestige MIA 
Realizacija:
– Muzičko scenski prikaz, Orašac 15.02.2016. 
Svečanost povodom Dana državnosti „Sretenja“ 15. februar 2016. „Usta raja ko iz zemlje trava“
Scenario i režija: Momir Bradić, doajen srpskog glumišta
Producent programa: Marina Mia Končar
– PRESTIGE-MIA umetnički deo
 Svetosavski bal u Starom Kolašinu, treći po redu
Zubin Potok, 28.01.2016.
Pokrovitelji Svetosavskog bala su Kancelarija za Kosovo i Metohiju i Opština Zubin Potok.

10518588_10204202118201230_5941734439339673535_o
Kako živimo u vremenu kada se čitav svet menja velikom brzinom i kada dolazimo do spoznaje da se kako svet, tako i mi, nalazimo u ekonomskoj i duhovnoj krizi, ja kao nezavisan novinar, rešila sam da svojim radom nametnem ljudima oko sebe da još jednom preispitaju koje su prave vrednosti jednog društva.

Danas ne smemo zaboraviti, da je, možda, više nego ikada potrebno da se posvetimo kulturi i stvorimo uslove, kako bi ona vršila svoju misiju.

Do sada sam uradila, kao autor i voditelj, emisiju „Melem“, koja je emitovana u mreži TV stanica (preko 70 emisija), zatim sam za mrežu radio stanica uradila takodje emisiju „Melem“ (do sada  preko 40 emisija). Emisija se bavi srpskom kulturom, tradicijom i duhovnošću, kao i promovisanjem pravih vrednosti. Promovisanjem tradicije, zato što se zbog nje razlikujemo od drugih. Kroz emisije promovišem porodicu kao instituciju, temelj srpskog društva, promovišem nauku, obrazovanje, kulturu, koje nas najbolje predstavljaju u svetu.

Žalosno je što ne da smo zaboravili, nego nikada nismo ni upoznali pronalazački duh i pronalaske koje su nam ostavili kralj Milutin, car Dušan, Despot Stefan Lazarević, Sima Lozanić, Jovan Cvijić, Mihajlo Petrović Alas, Dobrivoje Božić, Nikola Bizumić, Kosta Milovanović, Milutin Jovanović. Ovo je samo deo plejade srpskih mozgova koji su svojim pronalascima obogatili, unapredili i nećemo preterati ako kažemo, omogućili da današnji svet, ovakav kakav jeste, funkcioniše.

Uporno tvrdimo da želimo da živimo u modernoj državi, a da li ispunjavamo uslove za život u takvoj državi? Moderna država, kakvoj valjda i mi težimo u 21 veku, posebnu pažnju trebalo bi da posveti detetu, njegovim potrebama i njegovom obrazovanju. Moderna država bi trebalo da vodi računa o generacijama koje stasavaju i koje će jednog dana upravljati tom istom državom.

Uverena sam da je zdravlje ljudi temeljni uslov za uspešno suočavanje i nošenje svih građana Srbije sa izazovima i mogućnostima koje nosi život. Svesna sam ozbiljnosti hronične finansijske krize zdravstvenog sistema. Zabrinuta sam zbog saznanja da je zdravstvena slika srpskog naroda zabrinjavajuća. Verujem da u zdravlje definitivno treba ulagati od rođenja, ako tu lekciju nismo naučili mi, trebalo bi da naučimo našu decu.Zato je zdravstvo još jedna tema, kojoj sam posvetila pažnju u svojoj emisiji.

Svojim radom i projektima želim da utičem na najpozitivniji način na srpsko društvo i sisteme vrednosti.

Marina Mia Končar

Gosti:
slavko-nikic00
Intervju: Slavko Nikić
Tema: ISTINA KOJU SRBIJA TREBA DA ZNA! (Najjače oružje je pisana reč.Ona pre ili kasnije pogađa cilj).
SHERRY-JONES
Autor kontraverznog romana „Dragulj Medine“

Gost emisije Melem: Sherry Jones autor kontraverznog romana „Dragulj Medine“ koji  je izazvao žestoku reakciju muslimanske zajednice širom sveta, koji se prodaje u 40 zemalja, a preveden je na 20 jezika.
Tema: Kontraverzno dobar marketing
anja-petrovic
Intervju sa Anjom Petrović
Intervju sa Anjom Petrović
Gost emisije: Osnivač i učitelj TESLA METAMORFOZE – Anja Petrović.
Tema: Spas u čišćenju duše, evolucija na svim nivoima: fizičkom, mentalnom, emotivnom i spiritualnom
Direktor ministarstva inostranih dela Rusije
Direktor ministarstva inostranih dela Rusije
– Vasnecov Oleg Vladimirovič, direktor ministarstva inostranih dela Rusije, a u svojstvu predsednika Komisije za pitanja međunarodne aktivnosti kozačkih društava i udruženja pri predsedniku Ruske federacije za poslove Kozaka
(Odlikovan Ordenom prijateljstva. U ministarstvu spoljnih poslova od 1975.g. Od 1988.g. do 1993.g. ataše za kulturu Ambasade SSSR odnosno Rusije u Bugarskoj. Od 1996. do 2000. Savetnik ruske ambasade u Francuskoj, od 2000. do 2003. Zamenik direktora Odeljenja za poslove kulture i UNESCO-a, izvršni sekretar Ruske Federacije komisije za UNESCO. Od 2003. do 2008.g. Ruski ambasador u Demokratskoj Republici Kongo. Od 2009. do 2011. Zamenik direktora Odeljenja odnosa sa regijama, parlamentom i javnim udruženjima.)
Tema: Koliko je snažna „SLOVENSKA IDEJA“ i da li će 21.vek  biti vek slovenske kulture?
Broadus Dwayne Kim GA/HR manager YURA Corporation doo, Raca
Broadus Dwayne Kim GA/HR manager YURA Corporation doo, Rača
Tema:   Zašto je Srbija sa svojim prirodnim lepotama, srpskom kulturom i tradicijom, propalom ekonomijom, i problemima koji je potresaju kroz istoriju, pa i danas, obećana zemlja samo za one koji nisu Srbi?
Prof. dr Volfgang Rorbah

Gost emisije Melem je Prof. dr Volfgang Rorbah, bivši košarkaš reprezentacije Austrije, austrijski filolog, ekonomista i istoričar srpskih korena, redovni profesor na medicinskim i ekonomskim fakultetima u Beču, Novom Sadu i Beogradu. 

Tema: Unuk oficira Austro-Ugarske monarhije u odbrani srpskih interesa
Dragan Jovanovic
Intervju Dragan Jovanovic
– predsednik opštine Topola, Dragan Jovanović
Tema:Da li su Srbi ponavljači?

NJKV Vladimir Karadjordjevic

princ vladimir
intervju princ Vladimir Karadjordjevic
– NjKV Vladimir Karađorđević, sin princa Andreja i unuk kralja Aleksandra, sedmi pretedent na srpski i po majčinoj liniji, treći na ruski carski presto Romanovih.
Tema: Ne postavlja se pitanje šta Srbija može da učini za porodicu Karađorđević, već šta porodica Karađorđević može da učini za Srbiju?
 
Talal Elzik
intervju Talal Elzik
– Konzul palestinske ambasade u Beogradu, Talal Elzik
Tema: Posle 45 godina, sa srpskim pasošem, posetio svoju domovinu
Aleksandar Vulin
– Aleksandar Vulin, političar i publicista

Tema: Još jedna od srpskih nedoumica je i da li je književnost koja danas nastaje u Srbiji ideološki obojena?

 
mladen selak
– Mladen Selak amerikanac srpskog porekla, istaknuti pronalazač i nosila 18 patenata, na osnovu kojih je osnovao pet kompanija u Americi.
Tema: Šta je za njega Srbija iz koje je otišao kao mlad čovek, a šta Amerika u kojoj je proveo najveći deo svog života?
jelena guskova
Jelena Guskova i Marina Mia Končar
intervju Jelena Guskova
– Jelena Guskova – ekspert za istoriju Balkana, doktor istorijskih nauka, rukovodilac centra za proučavanje savremene balkanske krize instituta Slavjanovedenija ruske akademije nauka i akademik SANU iz redova stranih naučnika
Tema: BEZ SRPSKOG NARODA EVROPA NEMA BUDUĆNOST – Jelena Guskova
vladan mihajlovic
intervju Vladan Mihajlovic
 
Vladan Mihajlović ugledni član Zajedno za Šumadiju, direktor Gradske stambene agencije grada Kragujevca
Tema: SVE PATNJE I NEPRAVDE, ISTINE ILI ZABLUDE SRPSKOG DRUŠTVA – OD HEROJA DO „IZDAJNIKA“ 
Draža Mihajlović
bosko obradovic
Boško Obradović i Marina Mia Končar
– Boško Obradović, sekretar UO Dveri – Pokret za život Srbije, jedan od osnivača časopisa DVERI SRPSKE i autor dve knjige: diplomske studije „Miloš Crnjanski i novi nacionalizam“ i zbirke eseja „Srpski Zavet – srpsko nacionalno pitanje danas“

Tema: Zašto se razbolela srpska nacija? Pretvara li se naš svet u kuću  Velikog Brata?

Radojko Damjanovic
– mr Radojko Damjanović – načelnik školske uprave u Kragujevcu, SPS
radojko damjanovic

Tema: Ima li kulture, tradicije i duhovnosti u obrazovnom sistemu Srbije?

dusan janjic
– Dušan Janjić, naučni savetnik (Centar za sociološko istraživanje, institut društvenih nauka), osnivač i koordinator Foruma za etničke odnose, osnivač i prvi generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji, član SK Srbije (1968-1988), osnivač i potpredsednik Socijaldemokratije (1997-1999), predsednik nevladine organizacije „Klub21″ – NSD Srbije
Tema: Čovek iz senke s profilom budućeg predsednika?
prof. dr Zoran Todorovic
Prof. dr Zoran Todorović, menadžer GO Liberalno demokratske partije Kragujevac
Tema: Ima li u politici humanosti, a šta je humano u zdravstvu?
Goran Rakic
– Goran Rakić – vanredni profesor na Fakultetu umetnosti u Prištini, Zvečan
Tema: Kakva bi slika bila na temu današnje situacije srpkog društva i koje bi boje koristio?
dr milena stojanovic
– predsednik Centra za samostalni život osoba sa invaliditetom Kragujevac – dr Milena Stojanović
Tema: Oni su nečujni, za nas nevidljivi, a definitivno su tu oko nas.
jovan-deretic
Dr Jovan I. Deretić
Tema: Da li se danas u 21. veku Srbi, graničari Slovenstva i Srpstva, Istoka, Zapada, Severa i Jug, graničari hrišćanstva, definitivno nalaze na raskršću, kulturnom, regionalnom, političkom?
Prof. dr Dragan Bataveljic
– Prof. dr Dragan Bataveljić , predsednik Udruženja „Opstanak“
Tema: O ZEMLJI KOJA JE BEDEM HRIŠĆANSTVA
ljilja bulatovic
– Ljiljana Bulatović Medić, autor knjige „Raport komandantu“  koja je nagrađena od strane Velikog žirija  Saveza pisaca Rusije nagradom Imperska kultura u kategoriji „Slovensko bratstvo“ u Moskvi,   Ljiljana Bulatović –  Medić  – novinar publicista.
Tema: Kakav je osećaj sresti se sa svetski ucenjenim glavama?
 
akademik Aleksandar Fira

Akademik Aleksandar Fira

Tema: Ako ne znamo šta će da bude sa nama, kako ćemo da znamo šta će da bude sa Evropom i federalizmom u bliskoj budućnosti? Kuda ide srpsko društvo, ka centru ili periferiji EU?
dragan radovic
– Dragan Radović, direktor JKP „Gradska Groblja“ Kragujevac
Tema: Na koji način iskazujemo poštovanje prema preminulom? Da li je pomodarstvo uzelo maha i da li se u Srbiji po sahrani gazda poznaje?
filip vukajlovic
– Filip Vukajlović, predsednik Ekološko istraživačkog društva „Mladen Karaman“ koje je osnovano 1996. godine na Prirodno – matematičkom fakultetu u Kragujevcu
Tema: „Odluka koju ne možemo izbeći, i izbor koji će oplakivati ili slaviti generacije koje dolaze“. Al Gor
intervju ljiljana bulatovic
Gost emisije Melem, Ljiljana Bulatović Medić, rođena u Tomaševu u Crnoj Gori, školovala se u Beogradu i Knjaževcu, diplomirala na odseku opšte književnosti na Filološkom fakultetu Beogradskog gradskog univerziteta.
Tema: Kontradiktorna ličnost ili kontradiktorna sredina? „Sloboda je danas u izolaciji“
dragan pavlovic
– Mr Dragan Pavlović, direktor osnovne škole „Milutin i Draginja Todorović“ iz Kragujevca
Tema: Ako nam stasavaju „osakaćene“ generacije, kakva će nam u budućnosti biti država?
1381180_10151966805367764_553278182_n
intervju Sofija di Garofani
– Sofija di Garofani, dama iz visokih aristokratskih krugova, srpskih korena, poznata umetnica, humanista, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Parizu.
Tema: Sukob orlova i orlušina  (govori o perverznoj politici, kompleksu male nacije, anatemisanju našeg poroda)
zoran cirovic
– Dr Zoran Ćirović, specijalista medicine rada, specijalista alternativne medicine
Tema: Da li je zdravstvo slika društva u celini? Da li je zdravlje danas privilegija bogatih i koji su izazovi zdravstvenog sistema srpskog društva?
 Pat. Ing. Milan Božić,predsednik Fonda „Mladen Selak“
Tema: Da li je borba protiv siromaštva – najbolja borba protiv terorizma?
miroljub mijatovic2
Gost emisije: Miroljub Mijatović – glumac, režiser, rukovodioc Dečije, omladinske i lutkarske scene u Zenici
Tema: Jugoslavije više nema ali su nam problemi isti, a budućnost povezana

Cilj ove emisije je da radi na dobrobit širenja srpske tradicije i pravoslavne kulture.

______________________________________________________________________________________________

Autor sam dokumentarnog filma o Fondu „Mladen Selak“ gde je jedan od sagovornika bio i predsednik SANU Nikola Hajdin.

fond00033

Autor sam dokumentarnog filma   – Život i delo Milana Božića – Utočište  (predsednika Fonda „Mladen Selak“)

oktobarski susreti pronalazaca5

PR Fonda „Mladen Selak“, fonda koji preko 30 godina pomaže Inovacijski pokret u našoj zemlji, koji je pomogao preko 2000 studenata i mladih pronalazača, a koji radi na obnovi Pupinovog Fonda.

dan pupina2

Ispred Fonda „Mladen Selak“ na danima posvećenim Mihajlu Idvorskom Pupinu u Beogradu (PR Fonda)

dan-pupina-kneginja-Jelisaveta-Karadjordjevic
Kneginja Jelisaveta Karađorđević je jedina ćerka kneza Pavla Karađorđevića i kneginje Olge od Grčke i Danske.
Oktobarski susreti pronalazača
Oktobarski susreti pronalazača 2012.  (PR Fonda)
Oktobarski susreti pronalazača
Oktobarski susreti pronalazača 2012.  (PR Fonda)
DSC_0270_800x531
OKTOBARSKI SUSRETI PRONALAZAČA 2013. IDVOR
Tehnička podrška PRESTIGE-MIAPR služba

marina1_800x595
 (PR Fonda)

DSC_0155_800x531

Obeleženo 77 godina od upokojenja Mihajla Idvorskog Pupina
Obeleženo 77 godina od upokojenja Mihajla Idvorskog Pupina

 U našoj organizaciji održana je tribina – Velikani srpske nauke I tehnike sa osvrtom na delo Mihajla Pupina – (o Mihajlu Pupinu, Milana Božića predsednik Fonda “Mladen Selak” )

U našoj organizaciji održana je tribina – Velikani srpske nauke I tehnike sa osvrtom na delo Mihajla Pupina – (o Mihajlu Pupinu, Milana Božića predsednik Fonda “Mladen Selak” )

 Fond "Mladen Selak"

Fond „Mladen Selak“

Glasnik fonda "Mladen Selak" iz Beograda

IZ GLASNIKA FONDA MLADEN SELAK

Za organizaciju 125. i 150. godina rođenja, kao i poštovanje lika i dela Mihajla I. Pupina i zasluga za razvoj Idvora ovo priznanje su dobili inž Mladen Selak, koji živi i radi u SAD, akademik Nikola Hajdin, dr Koča Jončić, akademik Aleksandar Marinčić i patentni inž. Milan Božić iz Srbije.
Za organizaciju 125. i 150. godina rođenja, kao i poštovanje lika i dela Mihajla I. Pupina i zasluga za razvoj Idvora ovo priznanje su dobili inž Mladen Selak, koji živi i radi u SAD, akademik Nikola Hajdin, dr Koča Jončić, akademik Aleksandar Marinčić i patentni inž. Milan Božić iz Srbije.

 

Promocija knjige  “Sa pašnjaka do naučenjaka“ u izdanju Fonda „Mladen Selak“.

DSC_0989_800x531

Matematička gimnazija u Beogradu, škola od posebnog nacionalnog značaja,  organizovala je promociju knjige M.I. Pupin: Sa pašnjaka do naučenjaka, u izdanju Fonda „Mladen Selak“.

O knjizi su govorili:

Akademik Nikola Hajdin, predsednik SANU
Milan Božić, predsednik Fonda „Mladen Selak“
Prof. dr Milan Raspopović

30. oktobar 2013.

PR služba Fonda   –   Prestige-MIA

DSC_1167_800x531

Obeležen dan SANU19. novembar 2013.

 

DSC_1169_800x531

DSC_1170_800x531

akademik Dragoljub Živojinović

DSC_1192_800x531

Nikola Hajdin, predsednik SANU

DSCF6945_800x535

 FOND „MLADEN SELAK“  U POSETI PATRIJARHU IRINEJU

Vrhovnom poglavaru Srpske pravoslavne crkve, 45. po redu.
Beograd, 02. februara 2014.

_______________________________________________________________________________

kneginja milica8

Aktivno učestvujem u projektima 

Tehnička podrška – PRESTIGE-MIA

 OŠ „TREĆI KRAGUJEVAČKI

Tribina: „Sprečavanje rizika i posledica od spaljivanja smeća“

9.mart 2013. g.

tkb0041
Inkluzija

 

tehnička podrška PRESTIGE-MIA

pokret0047

Sajam rukotvorina „DANI KNEGINJE MILICE“

 

U organizaciji Pokreta žena „Kneginja Milica“.
Tehnička podrška PRESTIGE-MIA

10. maj 2013. 

Program manifestacije potpisuje Marina Mia Končar 

pokret001

Pokret žena "Kneginja Milica" u Batočini

Sajam rukotvorina KTC „Dositej Obradović“ Batočina
Radove izlagali: Pokret žena „Kneginja Milica“ iz Kragujevca i „Zlatne ruke Batočine“.
Istim povodom upriličena je izložba fotografija „U susret snovima“ Dušana Arsenijevića Arvina.
7.mart 2013. godine. 
Tehnička podrška PRESTIGE-MIA

KTC "Dositej Obradović" Batočina
KTC „Dositej Obradović“ Batočina

0039

Umetnički program sajma potpisala Marina Mia Končar

 Umetnički program sajma potpisala Marina Mia Končar

Umetnički program sajma potpisala Marina Mia Končar

Umetnički program sajma potpisala Marina Mia Končar

Umetnički program sajma potpisala Marina Mia Končar
 

Umetnički program sajma potpisala Marina Mia Končar

Umetnički program sajma potpisala Marina Mia Končar

JUL 2013. G.

Projekat „Usahle oči traže pomoć“

MINISTARSTVO ZA RAD, ZAPOŠLjAVANjE I SOCIJALNU POLITIKU – SEKTOR ZA BRIGU O PORODICI I SOCIJALNU ZAŠTITU

SPROVOĐENJE PROJEKTA U TOKU.

POKRET ŽENA „KNEGINJA MILICA“ KRAGUJEVAC
KORDINATORI:
MARINA MIA KONČAR
LJILJANA ĆIROVIĆ

Značajan broj starih lica na selu su bez ikakvih ili minimalnih primanja, bez potomaka koji su u stanju da brinu o njima, pa su nemoćni, gladni, medicinski i higijenski zapušteni.

U Srbiji je sve više ljudi koji zbog otuđenja od okoline i siromaštva žive i umiru sami!

006-2

007-5

008

belosevac004

botunje007

cvetojevac2

01

___________________________________________________________________________________________

krvavi bozic1

Projekat  ekranizacije monodrame „Krvavi božić“

(Ovo je potresna priča koju srpski monah govori, posle odsluženog parastosa svome sinu jedincu. Govori je Srbiji, zemlji našoj, Crkvi , nama, da nam na pouku bude. Veći deo inspirisan je istinitim događajima što ovo delo čini bogatijim. Kroz preživljavanja i faze uzrastanja glavnog junaka, vidimo čitavu tragediju srpstva. Sve je nekako sabijeno u ovoj monodrami. Pouka je da srpsko društvo treba da oprosti i prevazidje, a u korist svih nas.

krvavi bozic1

AUTOR: VLADIMIR ĐORĐEVIĆ
GLUMI: MOMIR BRADIĆ
REŽIJA: MARINA MIA KONČAR
PRODUKCIJA: PRESTIGE_MM
KO-PRODUKCIJA: PRESTIGE-MIA
IZVRSNI PRODUCENT MILAN MARIC
DIREKTOR PRODUKCIJE: MARINA MIA KONCAR

MUZIKA:
– MILINKO IVANOVIĆ CRNI
– BILJA KRSTIĆ
– MIKI STANOJEVIĆ
– BRANKO ISAKOVIĆ
– ASIM SARVAN
– PEVNICA MANASTIRA LEŠJE

TONSKI MIKS:
DOBRICA ANDRIĆ
MARINA MIA KONČAR
MILAN MARIĆ

MONTAŽA: DUŠAN ARSENIJEVIĆ – ARVIN
KAMERA: BOJAN NIKOLIĆ
SUPERVIZOR PROJEKTA: MARINA MIA KONČAR

marina mia koncar0008

blagoslov za krvavi bozic

DSC_0057_640x442 DSC_0122_640x438 DSC_0123_319x480 DSC_0151_640x441 DSC_0152_591x480DSC_0186_640x425 DSC_0210_640x425 goran markovic_640x467

mi3

zahvalnica

____________________________________________________________________________________

F O L K L O R

MAKEDONIJA – OHRID 2007 – 2016.

Na teritoriji Makedonije, u Ohridu,  radim kao jedan od organizatora Međunarodnog festivala folklora i u mojoj organizaciji je u Ohridu bilo preko 50 Kulturno umetničkih društava iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, BIH, Republike Srpske, Poljske, Bugarske, Kostarike i td. (SUORGANIZATOR – MENADZER)

FESTIVAL2

Crna Gora

Struga - Ohrid

Struga - Ohrid 2011_00022

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Marina Mia Končar (Ohrid, festival folklora)

Struga - Ohrid 2011_00038

U našoj organizaciji - Poljski ansambl u Ohridu
U našoj organizaciji – Poljski ansambl u Ohridu

 festival u Ohridu u nasoj organizaciji

učešće ansambla  „Venac“ iz Gračanice u Ohridu u nasoj organizaciji

festival u Ohridu u nasoj organizaciji

učešće ansambla  „Venac“ iz Gračanice u Ohridu u nasoj organizaciji

festival u Ohridu u nasoj organizaciji
učešće društva iz Tuzle u Ohridu u nasoj organizaciji
TV iz Podgorice
TV iz Podgorice

Internacionalni folk festival Denovi na Debarca 11-15 jul

učešće poljskih mažoretki u Ohridu u našoj organizaciji

marina mia koncar9

KUD „UNA“ Kozarska Dubica – prijem zahvalnice za uspesnu saradnju

 Dragana Boceska direktor NU Centra za kulturu "Grigor Prličev" Ohrid, Prof. dr Pavle Mitreski istoričar
Dragana Boceska direktor NU Centra za kulturu „Grigor Prličev“ Ohrid, Prof. dr Pavle Mitreski istoričar
NU Centra za kulturu "Grigor Prličev" Ohrid
NU Centra za kulturu „Grigor Prličev“ Ohrid

 National Institution - Centar of Culture "Miladinov brothers", Struga - Republic of Makedonia

National Institution – Centar of Culture „Miladinov brothers“, Struga – Republic of Makedonia

 OHRID 2013.

<br /><br /><br /><br /><br /><br />

Razigrano oro 2013. Ispred "Prestige-MIA" Kragujevac, Srbija nastupali: Ansambl "Venac" Gračanica, Srbija i KUD "Bata Lačković iz Kuršumlije. (Ohrid)
Razigrano oro 2013. Ispred „Prestige-MIA“ Kragujevac, Srbija nastupali: Ansambl „Venac“ Gračanica, Srbija i KUD „Bata Lačković iz Kuršumlije. (Ohrid)
Razigrano oro 2013. Ispred "Prestige-MIA" Kragujevac, Srbija nastupali: Ansambl "Venac" Gračanica, Srbija i KUD "Bata Lačković iz Kuršumlije. (Ohrid)
Razigrano oro 2013. Ispred "Prestige-MIA" Kragujevac, Srbija nastupali: Ansambl "Venac" Gračanica, Srbija i KUD "Bata Lačković iz Kuršumlije. (Ohrid)
Razigrano oro 2013. Ispred „Prestige-MIA“ Kragujevac, Srbija nastupali: Ansambl „Venac“ Gračanica, Srbija i KUD „Bata Lačković iz Kuršumlije. (Ohrid)
Razigrano oro 2013. Ispred "Prestige-MIA" Kragujevac, Srbija nastupali: Ansambl "Venac" Gračanica, Srbija i KUD "Bata Lačković iz Kuršumlije. (Ohrid)

festival001

festival004

festival0052

festival0055

festival0077

festival001

______________________________________________________________________________________________

TURSKA

International Folk Dances Festival 27-28-29-30 October 2012 Istanbul in front of Prestige_MIA (PRESTIGE_MM) performace took:Etno udruženje „Zavičaj“ Zlakusa & KUD „Prva Petoletka“ Trstenik

festival u Istanbulu 2012.

DAN REPUBLIKE TURSKE

 Bujuk Čekmedže i Istanbul 

festival u Istanbulu 2012.

TURSKA2

festival u Istanbulu 2012.

___________________________________________________________________________________________

SARADNJA SA ANSAMBLIMA IZ POLJSKE

Dve godine za redom, poljski ansambli  gostovali u Jagodini

 Jagodina

poljaci u jagodini1

Negujemo dobru saradnju sa pojedinim mestima u Poljskoj gde učestvujemo u predstavljanju srpske kulture i tradicije na tim prostorima (4 godine).

poljska3

poljska1

poljska9

U gostima kod Bronislawa Stocha predstavnika  lokalne vlasti Poronjina

poljaska10

 U našoj organizaciji nastup srpske grupe u Poljskoj

POLJSKA1

marina-mia-koncar_00047

  U kulturnom centru u Poljskoj

 Goleszow

Goleszow

Goleszow
Goleszow
Goleszow
Goleszow
Goleszow
Goleszow

Aktivno učestvujem i u realizaciji programa.

realizacija programa1

realizacija programa4

realizacija programa2

Producenti programa: Marina Mia Končar i Milan Mari

Naš gost u Kragujevcu  je bio i Bronislaw Stoch predstavnik lokalne vlasti Poronjina.

___________________________________________________________________________________________

KNJIGE 

Promocija knjige Leposave Petrović „Ljubav ne stari“

za izdavača Marina Mia Končar

promocija lepine prve knjige0

promocija lepine prve knjige3

plakat2

Radila drugu knjigu Leposave Petrović

„Ljubav se daruje“

O knjizi govorili: Leposava Petrović (pesnikinja) i prof. dr Dragan Bataveljić (recenzent)
U umetničkom delu nastupili: Milinko Ivanović Crni (Bistrik), Bogdan Marković iz Jagodine(u polufinalu Šljivika) i Stefan Arsenijević (član CZNTK „Abrašević“, trećeplasirani manifestacije „Zlatni glas sabora“ u Rekovcu za 2012. g.)
Izdavač: PRESTIGE_MIA Kragujevac (PRESTIGE_MM)

za izdavača: Marina Mia Končar

Korice: MEDIA MARKETING Kragujevac
Štampa: INTERPRINT, Kragujevac
Organizator programa: Marina Mia Končar
Tehnika: Milan Marić

promocija0040

Radila promotivnu knjigu  (BUK) Leposave Petrović

promocija knjige Leposave Petrovic

poster

Eparhijski dom u Kragujevcu
27. novembar 2013.
Za izdavača: Marina Mia Končar
Lektura- korektura: Radmilo Ristić
Recenzent: Prof. dr Dragan Bataveljić
Dizajn korica i teksta: Media marketing, KragujevacUmetnički program:
Orkestar Nenada Milanovića Pegija
Solisti: Goca Veličković i Siniša Sretenović
Majstor frule, Milinko Ivanović Crni
Aleksandar Milojević, glumac Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac
Tehnička podrška: Milan Marić
Fotografija: Aleksandar Končar
Tehnika: Nikola Marić
Program potpisala: Marina Mia Končar
Agencija za organizovanje umetničkih događaja, tehničku podršku, produkciju i posredovanje „Prestige-MIA“ Kragujevac
DSC_1034_800x531
recenzija prof. dr Dragan Bataveljic

DSC_1000_800x531 DSC_1060_800x531

DSC_1119_800x531

Promocija romana Aleksandra Vulina „Lepota“ (ORGANIZATOR)

promocija knjige1

promocija knjige2

promocija knjige3

Promocija rada Ljiljane Bulatović (ORGANIZATOR)

promocija knjige Ljiljane Bulatovic3

PROMOCIJA KNJIGE JOVANA RADOSAVLJEVIĆA „VODENO SUNCE“

promocija knjiga001

AGENCIJA „PRESTIGE-MIA“
Promocija knjige autora Jovana Radosavljevića
„VODENO SUNCE“
Učestvovali:
Radenko Bjelanović, urednik knjige
Tijana Radojević, vokal i klavir
Vladimir Đorđević, glumac
Živko Simijonović, Đački parlament Prve kragujevačke gimnazije
Kristina Milosavljević

Promociju potpisuje: Marina Mia Končar
Tehnička podrška: Prestige-MIA

promocija knjiga000

Promocija knjige Jovana Radosavljevića

tehnicka podrska promocije knjige PRESTIGE-MIA

 Tehnička podrška 

promocije knjige Milana Vukovića

milanvukovic001-1

_________________________________________________

Od pasnjaka do naučenjaka

Михајло И.Пупин

СА ПАШЊАКА

ДО

НАУЧЕЊАКА

 

Издавач:

ФОНД „МЛАДЕН СЕЛАК” – МЛАДИ ПРОНАЛАЗАЧ

 

Главни и одговорни уредник:

Милан Божић, пат. инж.

 

Редакција:

Никола Тасић, академик

Драгољуб Живоиновић, академик

Раде Анђелковић, професор универзитета

Ђуро Борак, магистар техничких наука

Лазар Буновић, професор

 

Лектор:

Младен Обрадовић

Светлана Божић

Коректори:

Рада Кеџа

Радојка Милетић Бијелић

Марина Миа Кончар

Дизајн корица:

Александар Хенц

Компијутерска обрада:

Лидија Маћеј

Зорица Танасковић

Тираж:

5000 примерака

Штампа:

„EURO DREAM” – Nova Pazova

ОВО ИЗДАЊЕ КЊИГЕ ЈЕ ПОСВЕЋЕНО

ОБЕЛЕЖАВАЊУ 160 ГОДИНА ОД РОЂЕЊА МИХАЈЛА

ИДВОРСКОГ ПУПИНА – 9. ОКТОБРА 2014. У ИДВОРУ

Београд 2013.

01

Promocija knjige – SKUPŠTINA GRADA BEOGRADA

27.06.2013.

(PR Fonda i tehnicka organizacija)

02

Mladen Selak je srpski preduzetnik i pronalazač, koji živi u Americi. Rođen je u Bosanskoj Bojni 1921. godine (tada Kraljevini Jugoslaviji). gde je završio dva razreda osnovne škole. U Novi Sad se preselio 1930, gde je završio osnovnu i srednju školu. Obrazovanje u trgovinskoj akademiji nije uspeo da završi, jer je počeo Drugi svetski rat.

U to vreme, stvorena je fašistička Nezavisna Država Hrvatska. Zbog tragičnih okolnosti Mladen je uhapšen na putu do kuće i odveden u zatvor u Glini. Na neverovatan način bio je spasen, a bio je jedan od 12 preživelih iz zatvora. U rodnom mestu je bio samo tri nedelje, a zatim je pod izgovorom da je regrutovan u vojsku, odveden u logor Jasenovac. I opet je spašen. U julu 1941. godine stigao je u Beograd kao izbeglica.

Posle Drugog svetskog rata, on je odbio da postane član Komunističke partije, a 1955. je konačno odlučio da traži mogućnost za boljeg života i slobode za sebe i svoju porodicu. Posle 11 meseci čekanja u Austriji bio je u mogućnosti da putuje u Njujork. Kao i svaki emigrant, u početku je morao da radi jednostavne zadatke – saniranje i krečenje kuća, učeći engleski jezik uz rad. Imao je sreću da dobije posao u bruklinskom Politehničkom institutu, gde je i studirao. Zatim opet iznenadne okolnosti diktiraju Mladenov razvojni put. Usredsredio se na grafičku industriju. Ofset štampa, koja je upravo ušla u upotrebu, je za njega postala veliki izazov. Mladen je 1968. napravio prvi „ulagač za koverte ofset mašina“ i na taj način učetvorostručio proizvodnju štampe koverti.

Nakon recesije 1972/73. godine morao da se preseli u Čikago i da je prema ugovoru, pet godina radi u kompaniji koja kupuje patente. Nakon toga, sad sa četiri patenata i velikim iskustvom u grafičkoj industriji, osniva kompaniju Astro Machine Corporation, koja je vremenom ostvarila visoku poziciju u industriji u svetu. Glavni motiv filozofije i uspeha ove korporacije izraženi su u ideji o „napretku kroz tehnologiju“. Kompanija do sada ima 18 registrovanih patenata. Ona uspešno proizvodi laserske ink-džet štampače, čiji plasman je obezbeđen kroz više od 500 ugovora sa najvećim svetskim kompanijama. Mladen Selak je član Radnog odbora Hjulet-Pakarda, koji koristi tehnologiju njegove kompanije

Želeći da pomogne mladim i talentovanim ljudima u oblasti naučnog razvoja, osnovao je Fondaciju „Mladen Selak“. Ona pomaže mlade pronalazače. Kroz sve godine Mladen Selak je posebnu pažnju posvetio srpskoj zajednici u Sjedinjenim Državama i ljudima u svojoj domovini, kojima je pomagao na razne načine

03 04 05

___________________________________________________________________________________________

Kao producent sam,  uradila tri novogodisnja programa.

realizacija novogodisnjeg programa3

realizacija novogodisnjeg programa2

realizacija novogodisnjeg programa1

marina-mia-koncar-kraguji

___________________________________________________________________________________________

U žiriju prvog serijala „I mi imamo talenat“  – Narodno pozorište u Užicu  2012. g.

i ja imam talenat1

i ja imam talenat8

Jubilej Hitne pomoći

Tehnička podrška – Jubilej Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kragujevac

1. april 2013. g.
Kragujevac

 

gluvi2

Tehnička podrška Prestige-MIA
Savindan u Školi sa domom za učenike oštećenog sluha u Kragujevcu.
27.januar 2013. godine.

gluvi3

knic0

Tehnička podrška

Dečija ustanova „Knić“ iz Knića Predstava: Po celom svetu na trotinetu

 

knic02


gluvi02

Tehnička podrška 

Republičkih sportskih igara dece oštećenog sluha

Tehnička podrška stručne tribine u okviru kampanje „Obrazovanje za sve“

Tehnička podrška - Govorno-jezički razvoj - radionica za roditelje i decu(Škola sa domom za učenike oštećenog sluha)
Tehnička podrška – Govorno-jezički razvoj – radionica za roditelje i decu
(Škola sa domom za učenike oštećenog sluha)

motorika1

Tehnička podrška DILS projekta
Realizator: Dipl.Defektolog – Somatoped Vladimir Butačević
Organizator: Škola sa domom za učenike oštećenog sluha, Kragujevac

motorika2

0031

Tehnička podrška  PRESTIGE- MIA 

SAJMA NAUKE U DRUGOJ KRAGUJEVAČKOJ GIMNAZIJI.

(AUDIO I VIZUELNA)
28. februar 2013.

Opportunity Banka

AUDIO I VIZUELNA PODRŠKA

Opportunitz banka – 10 godina u Kragujevcu
01. februar 2013. g.

modna revija u našoj organizaciji
modna revija u našoj organizaciji

Realizacija modne revije – Organizacija i tehnicka podrska

revija2

modna revija u našoj organizaciji
modna revija u našoj organizaciji
Škola sa domom za učenike oštećenog sluha - predstava u našoj organizaciji
Škola sa domom za učenike oštećenog sluha – predstava u našoj organizaciji

 

milutin2

U našoj organizaciji predstava za decu iz Rekovca „Milutin sa Rudnika“

milutin3

 

Tehnička podrška obeležavanja Dečije nedelje u osnovnoj školi „Vuk Karadžić“ u Kniću

 

U gostima u Klubu mladih osoba sa invaliditetom
U gostima u Klubu mladih osoba sa invaliditetom

 

Uzela učešće u akciji akcija “Za život bez nasilja“
Učešće u akciji  “Za život bez nasilja“
Projekat  “Za život bez nasilja“
Projekat “Za život bez nasilja“

U poseti manastiru Lovnica

Manastir Lovnica – Šekovići

srebrenica1

Srebrenica

sase1

 Manastir Sase – Srpski pravoslavni manastri Presvete Trojice, Srebrenica

sase2 sase3

sase4

U našoj organizaciji u obdaništu "Knić" iz Knića gostovao je Momir Bradić kao Dosite
U našoj organizaciji u obdaništu „Knić“ iz Knića gostovao je Momir Bradić kao Dosite

dositej3

 ____________________________________________________________

Projekat: FOND ZA RAZVOJ POLjOPRIVREDE VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA OPŠTINE KNIĆ i OPPORTUNITY BANKA

PRODUKCIJA

(prilog vezan za  projekat: FOND ZA RAZVOJ POLjOPRIVREDE VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA OPŠTINE KNIĆ i OPPORTUNITY BANKA)

Projekat: FOND ZA RAZVOJ POLjOPRIVREDE VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA OPŠTINE KNIĆ i OPPORTUNITY BANKA

predsednik UO FONDA ZA RAZVOJ POLjOPRIVREDE VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA OPŠTINE KNIĆ

 

Sabor Zabrega

Tehnička podrška

–          Sabor narodnih igara i izvornog stvaralaštva, pod nazivom “SVETA OGNJENA MARIJA – PETRUŠKA”, Zabrega – tehnička podrška

marina mia koncar00036

–          Sabor narodnog stvaralaštva “Prođoh Levač, prođoh Šumadiju” u Kaleniću (zadnje tri godine , kao i 2013.) tehnička podrška

levac1


levac2

marina mia koncar00013

Tehnička podrška jubileja  – OŠ „MILUTIN I DRAGINJA TODOROVIĆ“



marina mia koncar00062

Tehnička podrška novogodišnje predstave

marina mia koncar00061

marina mia koncar0041

 Organizacija nastupa poljskog ansambla u hotelu „Drim“ – Struga, Makedonija (menadzer)

marina mia koncar007

marina mia koncar00059

Organizacija nastupa poljskog ansambla u Jagodini (menadzer)

marina mia koncar00058

marina mia koncar00034

marina mia koncar00056

 Tehnička podrška – Dani Jorgovana

marina mia koncar00064

kir stefan srbin0055

Tehnička podrška „PRESTIGE-MIA“

POVODOM VELIKOG JUBILEJA 20 GODINA UMETNIČKOG RADA 
SVEČANI KONCERT HORA MUZIČKE ŠKOLE „DR MILOJE MILOJEVIĆ“ 
„KIR STEFAN SRBIN“
08.jun 20013. Artijum Druge kragujevačke gimnazije

kir stefan srbin0034

Zlatni glas sabora „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“ – Tehnička podrška PRESTIGE MIA

sabor0016

sabor0075-4

sabor0027
sabor002-5

Tehnička podrška manifestacije „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“ (tri dana)

PRESTIGE-MIA

sabor001-2

sabor001-3

Radojica Kuzmanović, Katarina Mirović, Marina Mia Končar
Radojica Kuzmanović, Katarina Mirović, Marina Mia Končar

____________________________________________________

Deseti međunarodni festival kamernih horova i vokalnih ansambala
Kragujevac 18-23. avgust 2013.

Tehnička podrška Prestige MIA

1 2 3 4

zlakusa000

Kulturno-umetnička manifestacija Jesen u Zlakusi se održava od 1992. godine. 

Ispred PRESTIGE-MIA 2013. u Zlakusi KUD „Jelek“ Podunavci (menadzer)

 

zlakusa002

tesanj0088-4

XII Međunarodni festival folklora Tešanj 2013  

Organizator UG Kulturno umetničko društvo „Pobjeda“ Tešanj
ispred Prestige-MIA: Etno udruženje „Zavičaj“ Zlakusa, Srbija (menadzer)

tesanj0088-5

tesanj0081

tesanj0082

promotivni film

PRODUKCIJA: PRESTIGE-MIA

oplenac06

Tehnička podrška posete Šumadiji,  20-21.septembar 2013.

(Kragujevac, Rača, Viševac, Topola, manastir Koporin, Radovanjski Lug)

Е. ПОЛЬГУЕВА (заместитель главного редактора) – Независимая народная газета ’Советская Россия’  

oplenac00-1

01-1
koporine000-1 oplenac016

Radio Zlatousti kragujevac0052
kragujevac0036

DSC_0429_800x531

Tehnička podrška XI Festivala „Razigrana Gruža“ 

05-06. oktobar 2013.


DSC_0543_800x531 DSC_0033_800x531

DSC_0175_800x531

Tehnička podrška Festivala stvralaštva starih „Stvaram srcem“

01-07. oktobra 2013. Kragujevac

DSC_0204_800x531
DSC_6951_399x600

DSC_0612_800x531

U oviru projekta „Servis personalne asistencije – podrška za kvalitetniji i produktivniji život osoba sa invaliditetom“, Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Kragujevac organizovao je Tribinu. Tribina je organizovana u okviru istoimenog projekta koji Centar sprovodi uz podršku Trag fondacije, USAID i instituttivnijia za održive zajednice (ISC). Cilj tribine da se lokalna samouprava, institucije u sistemu socijalne zaštite, udruženja osoba sa invaliditetom i šira javnost, upozna o potrebi i značenju uspostavljanja Servisa personalne asistencije u gradu Kragujevcu. 
Na tribini je govorila g-dja Rajkov, jedan od osnivača Evropskog pokreta za samostalan život i osoba koja je najzaslužnija za uvođenje usluge personalne asistencije u sistem socijalne zaštite Republike Srbije.

Tehnička podrška – Prestige MIA (promotivna, audio i vizuelna)
Kragujevac, 30. oktobar 2013.

DSC_0625_800x531

DSC_0643_800x531

________________________


krvavi bozic_plakat krvavi bozic_pozivnica2

Krvavi Bozic

TEHNIČKA PODRŠKA PRESTIGE-MIA

„OPTIMIZAM – ŠIRI DALJE“

Povodom obeležavanja uspešnog završetka projekta Javnog zastupanja za Servis personalne asistencije, Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Kragujevac u saradnji sa svojim prijateljima organizovao je javni, muzičko plesni događaj „OPTIMIZAM – ŠIRI DALJE“.

Učestvovali su:
Plesni klub Plesni Klub-Dynamic,
Škola sa domom za učenike oštećenog sluha
PROPAGANDA 117
PRESTIGE-SOUND
UROŠ MARIĆ

DSC_0290_800x531

Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Kragujevac
TEHNIČKA PODRŠKA: PRESTIGE-MIA

Program potpisuje: Marina Mia Končar
Šoping centar Kragujevac Plaza, 22. februar 2014.

 
DSC_0081_800x531 DSC_0137_800x531
DSC_0168_800x531
Ucenici Skole sa domom za ucenike ostecenog sluha

DSC_0155_800x531 DSC_0190_800x531 DSC_0236_800x531

DSC_0105_800x531 DSC_0112_800x545

„Prestige-MiA“ je poklonila 150 knjiga štićenicima Gerontološkog centra u Kragujevcu.

9. mart 2014.

DSC_0113_800x531 mi1_800x531

image1_800x598

TEHNIČKA PODRŠKA PRESTIGE-MIA

Savez pčelara Srbije – ŠESTI DRŽAVNI PČELARSKI SAJAM

08.03.2014. – 09.03.2014.

image5_448x600 DSC_0166_800x531

DSC_0248_800x531
DSC_0305_800x531

Na Dan ruskih dobrovoljaca,12. aprila proglašen u slavu njihove žrtve i doprinosa pobedi pravoslavlja na Zaglavku iznad Višegrada pre 20 godina, posle parastosa na Spomen- vojničkom groblju na Majdanu u Višegradu, predstavili smo naš kratki dokumentarni film ANĐEO NA GORI ZAGLAVAK. Naša ekipa uživala je gostoprimstvo u prelepom gradu Višegradu.

(PRESTIGE-MIA ustupila je deo materijala za film ANĐEO NA GORI ZAGLAVAK, nagradjen u Rusiji – Zlatni vitez)

IMG_3637_800x545
Sa Ljiljanom Bulatovic Medic

IMG_3722_800x533

Rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Fonda Mladen Selak i gradonacelnik Zrenjanina
rektor Univeziteta u Beogradu – Branko Kovacevic, nekada gradonacelnik Zrenjanina, sada sekretar u Ministarstvu  za upravu i lokalnu samoupravu – Ivan Bosnjak i predsednik Fonda Mladen Selak – Milan Bozic

Promocija knjige „Od pašnjaka do naučenjaka“ Mihajla Idvorskog Pupina u izdanju Fonda „Mladen Selak“, podela knjiga nagrađenim učenicima osnovnih i srednjih škola na takmičenjima iz matematike, fizike i elektrotehnike.
Zrenjanin, 16. april 2014.

DSC_0232_800x531

DSC_0191_800x549

U Svečanoj sali hotela Kragujevac , 23. aprila 2014. održana je izložba rukotvorina pod nazivom „Čuvajmo od zaborava“, na kojoj su  izloženi radovi korisnika Gerontološkog centra Kragujevac i Zavoda za smeštaj i zbrinjavanje odraslih lica „Male pčelice“.

U organizaciji ove dve ustanove, a na ideju Agencije za organizaciju umetničkog programa PRESTIGE-MIA, tokom izložbe, u 16 časova održana je  i modna revija na kojoj su učenici Medicinske škole u ulozi manekena nosili garderobu koja je nastala po ideji štićenika Gerontološkog centra i Zavoda, a koju su oni svojeručno izradili u kreativnim radionicama.

Organizaciona i tehnička podrška: PRESTIGE- MIA


DSC_0195_800x531 DSC_0097_800x531 DSC_0028_800x531

plakat-rukotvrorine

Milenko Pavlov, glumac - Narodno pozorište Beograd

Milenko Pavlov, glumac – Narodno pozorište Beograd

Toma Fila (Bitolj, Kraljevina Jugoslavija, 29. jul 1941) je srpski advokat, cincarskog porekla. Sin je poznatog advokata Filote File, koji je iako je bio partizan, posle rata bio u zatvoru kao politički zatvorenik. U Beogradu je završio Prvu mušku gimnaziju i studije prava. Diplomirao je 1963. a 1967. je postao najmlađi advokat u Jugoslaviji. U javnosti je postao poznat kao advokat ljudi optuženih za najteža krivična dela, među kojima je veliki broj ljudi bio optužen za dela za koja je bila zaprećena smrtna kazna. Povodom smrtne kazne je izjavio: „Protivnik sam smrtne kazne, i uvek sam spreman da izrazim svoj stav“. Branio je mnoge političare među kojima su: Jovanka Broz, Slobodan Milošević, i jedno vreme je zastupao Gorana Hadžića.Prvi je advokat iz Srbije koga je angažovao Haški tribunal neposredno po svom osnivanju, no to ga nije sprečilo da kaže da je Haški tribunal, neozbiljan i pristrasan sud, i da ga uporedi sa Nirnberškim procesom.
Toma Fila (Bitolj, Kraljevina Jugoslavija, 29. jul 1941) je srpski advokat, cincarskog porekla.

Godišnjica rođenja poznatog naučnika Mihajla Pupina obeležena je u Narodnom pozorištu svečanom akademijom i predstavljanjem knjige „Zvono slobode“ Željka Šajna. 
Skupu se obratio i generalni sekretar Odbora za obeležavanje ove godišnjice, patentni inžinjer Milan Božić, koji je napomenuo da će predsednik Srbije biti pokrovitelj ovog jubileja.
Medju prisutnima je bila kneginja Jelisaveta Karađorđević, ambasador Makedonije u Srbiji, Vera Jovanovska Tipko, Toma Fila srpski advokat, cincarskog porekla, akademici SANU, predsednik Makedonske akademije nauka i umetnosti, akademik Vlado Kambovski.

Beograd, 14. maj 2014.   (PR Fonda)

Kneginja Jelisaveta Karađorđević (Beograd, 7. april 1936) je jedina ćerka kneza Pavla Karađorđevića i kneginje Olge od Grčke i Danske. Kneginjin rođeni brat je Knez Aleksandar Karađorđević, a u srodstvu je i sa španskom kraljicom Sofijom i Čarlsom, princom od Velsa. Kneginja Jelisaveta je Karađorđev potomak po mlađoj liniji i dalji naslednik britanskog prestola. Dana 19. januara 1961. Kneginja se udala za Hauarda Oksenberga, sa kojim ima dve ćerke: Katarinu i Kristinu. Od svog prvog muža se razvela 1969. Za drugog muža, Nila Roksburga Balfora (engl. Neil Roxburgh Balfour), udala se u Londonu 23. septembra 1969. i sa njim ima sina Nikolasa (engl. Nicholas Augustus Balfour). Dana 28. februara 1987. udala se za dr Manuela Uljou Elijasa (Manuel Ulloa Elias) nekadašnjeg premijera Perua. Između dva braka kneginja je bila verena za britanskog glumca Ričarda Bartona. Kneginja Jelisaveta se školovala u Južnoj Africi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švajcarskoj i diplomirala istoriju lepih umetnosti u Parizu. Govori engleski, francuski, španski, italijanski i srpski jezik, a državljanka je Srbije. Kneginja je bila posebno angažovana na uspostavljanju mira među zavađenim narodima bivše Jugoslavije, a na prve znake da će doći do nemira reagovala je oglasivši se u Evropi i Americi. Protiv NATO bombardovanja 1999. digla je svoj glas i pismom se obratila američkom kongresmenu Džejmsu Sekstonu. Na predsedničkim izborima u Srbiji 2004, kandidovala se za predsednika uprkos protivljenju prestolonaslednika Aleksandra i osvojila 2,01% glasova. Živi u Beogradu. Povodom zahteva za rehabilitaciju svog oca kneza Pavla dala je izjavu 27. septembra 2011. pred Višim sudom u Beorgadu. Zahvaljujući njenom trudu knez Pavle je rehabilitovan 28. novembra 2011. godine, a potom su njeni roditelji knez Pavle i kneginja Olga, kao i brat knez Nikola, preneti iz Švajcarske i sahranjeni u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu u oktobru 2012. godine, zahvaljujući njenom zalaganju. Veroslav Rančić je napisao roman „Konačna istina“ o životu porodice kneza Pavla, u pripremanju građu za ovo delo pomogla je i Jelisaveta tako što je opširno odgovorila na 186 pitanja. Po tom romanu napisana je istoimena drama. Od nasleđa kneza Pavla koje je oduzeto posle Drugog svetskog rata potražuje dvorac Brdo kod Kranja u Sloveniji, a od nasleđa kneginje Olge vilu „Crnogorka“ u Beogradu koja joj je vraćena 2013. godine, a odluka je postala pravosnažna u januaru 2014. godine. Održava kontakte sa kraljevskim porodicama sa kojima je u srodstvu, pa je tako bila pozvana na Venčanje princa Vilijama i Ketrin Midlton i dobija božićne čestitke od članova britnaskog kraljevskog doma
Kneginja Jelisaveta Karađorđević (Beograd, 7. april 1936) je jedina ćerka kneza Pavla Karađorđevića i kneginje Olge od Grčke i Danske.
Kneginjin rođeni brat je Knez Aleksandar Karađorđević, a u srodstvu je i sa španskom kraljicom Sofijom i Čarlsom, princom od Velsa. Kneginja Jelisaveta je Karađorđev potomak po mlađoj liniji i dalji naslednik britanskog prestola.
Ambasador Makedonije u Srbiji, Vera Jovanovska Tipko

Ambasador Makedonije u Srbiji, Vera Jovanovska Tipko

Predsednik Matice Srpske -  prof. dr Dragan Stanić,  rektor Univerziteta u Beogradu  - Branko Konačević
Predsednik Matice Srpske – prof. dr Dragan Stanić, rektor Univerziteta u Beogradu – Branko Konačević

Matica Srpska je  dala doprinos  jubileju 160 godina od rođenja Mihajla Idvorskog Pupina, tribinom o Mihajlu Pupinu. Na tribini je govorio domaćin, predsednik Matice  prof. dr Dragan Stanić, predsednik SANU Nikola Hajdin,  rektor Univeziteta u Beogradu Branko Kovačević i Milan Božić, predsednik Fonda „Mladen Selak“  iz Beograda . Među prisutnima na tribini bili su i rektor Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Miroslav Vesković, dekan Tehničkog fakulteta u Novom Sadu prof. dr Rade Doroslovački, kao i mnogi drugi vidjeniji gosti. 

Odbor je ovom tribinom nastavio kontinuitet borbe za afirmaciju Pupinovog lika i dela.

09. jun 2014.

PR Fonda „Mladen Selak“ Marina Mia Končar

DSC_0171_800x533

Učesnici okruglog stola u Kragujevcu
Učesnici okruglog stola u Kragujevcu

Okrugli sto u organizaciji Društva srpskih lekara i stomatologa Nemačke.
Društvo je osnovano u Nemačkoj i postoji od 2004. godine, kao strukovno društvo u Evropi GSAeZ, priznato od Nemačke lekarske komore, institucija i vlade. Predsednik društva je dr Mirjana Andrejević Kri.

Okrugli sto je imao za cilj upoznavanje srpskih lekara sa radom Društva, kao i sa mogućnostima usavršavanja preko ovog Društva i zbližavanje univerziteta i klinika Evrope sa srpskim klinikama i univerzitetima.

Prisutnima su svoja iskustva preneli dr Kostić iz Čačka i dr Knežević iz Kragujevca, stipendirani od strane Društva.

Kragujevac,  20. jun 2014. (Rektorat)

DSC_0110_800x531

DSC_0103_800x531
dr Mirjana Andrejević Kri i Marina Mia Končar

DSC_0115_800x531

Saradnja sa Društvom srpskih lekara i stomatologa u Nemačkoj

strana1

DSC_0467_800x531

Promocija knjige „Sa pašnjaka do naučenjaka“
Fond „Mladen Selak“ – Lik i delo Mihajla Pupina
Vevčani, 01. jul 2014.
ambasadorka u makedoniji_376x600
Ambasador Srbije u Makedoniji,  Dušanka Divjak

DSC_0499_800x531

PR Fonda "Mladen Selak" i  gradonačelnik Vevčana Cvetomir Ugrinoski
PR Fonda „Mladen Selak“ i gradonačelnik Vevčana Cvetomir Ugrinoski
Gradonačelnik Vevčana, Cvetomir Ugrinoski
Gradonačelnik Vevčana, Cvetomir Ugrinoski
Kod gradonacelnika Ohrida
Kod gradonacelnika Ohrida

DSC_0150_800x531

VIII Međunarodni folklorni festival „Razigrano Oro“
Ispred PRESTIGE-MIA – OKUD „BATA LAČKOVIĆ“ KURŠUMLIJA
Ohrid, 29.06 – 03.07.2014.

DSC_0049_800x531 DSC_0044_800x531

diploma

DSC_0140

45. Sabor narodnog stvaralaštva „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“

Tehnička pordška PRESTIGE-MIA

DSC_0040_399x600 DSC_0051_399x600 DSC_0061_800x527 DSC_0076_800x531 DSC_0114_800x531 DSC_0310_398x600 DSC_0053_399x600
DSC_0083_800x531

Gerontološki centar Kragujevac

Dr Gordana Djokić-  direktor Gerontološkog centra Kragujevac, dr Milena Stojanovic  - Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom i Marina Mia Končar u ime "Pro Human" organizacije iz Bad Salzuflen, Germany.
Dr Gordana Djokić- direktor Gerontološkog centra Kragujevac, dr Milena Stojanovic – Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom i Marina Mia Končar u ime „Pro Human“ organizacije iz Bad Salzuflen, Germany.

Humanitarna pošiljka za Gerontološki centar Kragujevac i Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom.

Saradnja Medjunarodne „PRO-HUMAN“ organizacije iz Bad Salzuflen, Germany i „Prestige-MIA“

12. avgust 2014.

DSC_0036_600x399

DSC_0000_800x531

PRESTIGE-MIA: Tehnička podrška SPOS-a na Sajmu etno hrane i pića.
Projekat: „Reka meda“
SPOS, EVROPSKA UNIJA, AUSTRIJSKA RAZVOJNA AGENCIJA

26 -29.11.2014. Beograd

Xu Hong, savetnik za kulturu ambasade NR Kine

DSC_0439_775x600

DSC_0085_800x531

________

marina_800x483 DSC_0490_800x535

bogoslovija1

Sveti Jovan Zlatousti – slava Bogoslovije u Kragujevcu 

bogoslovija2

Njegova Ekselencija ambasador Palestine u Beogradu gospodin Mohammed Nabhan.
Njegova Ekselencija ambasador Palestine u Beogradu gospodin Mohammed Nabhan.
Gradonačelnik Jerihona Hasan Seleh
Gradonačelnik Jerihona Hasan Seleh
Jaroslav Plachy - poslanik vladajuce stranke češkog parlamenta, Foldyna Jaroslav, poslanik češkog parlamenta i Marina Mia Koncar
Jaroslav Plachy – poslanik vladajuce stranke češkog parlamenta, Foldyna Jaroslav, poslanik češkog parlamenta 
Ambasador Rusije Aleksandar Konuzin
Ambasador Rusije Aleksandar Konuzin
Ambasador Rusije Aleksandar Konuzin
Ambasador Rusije Aleksandar Konuzin

zahvalnica1

zahvalnica2

zahvalnica

12032986_10207385266497948_3406071254230712152_n


DSC_0014_800x531
Dr. Mirjana Andrejevic-Kry, predsednik „PRO-HUMAN“ ORGANIZACIJE, Bad Salzuflen, Germany i Marina Mia Končar
DSC_0003_800x531
Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Kragujevac , Dr. Mirjana Andrejevic-Kry, predsednik „PRO-HUMAN“ ORGANIZACIJE, Bad Salzuflen, Germany i Marina Mia Končar

O MENI:

МАРИНА МИА КОНЧАР – ПРЕПОРУКА

 



radojko damjanovic

Са гђом Марином Миом Кончар сарађуем дуги низ година. Поседује ванредно искуство у организацији догађаја, продукцији промо материјала и у сколопу тога мноштва документарних видео записа првенствено из области културе, али и из јавног живота уопште.

Иако врло често имамо различите погледе на одређене друштвене појаве или феномене, процесе, она успева да продукује такав материјал који омогућује да се свако мишљење адекватно презентује, да се сваки саговорник представи аутентично, онако какав је његов карактер, његов персоналити, али и оно што он јесте у професионалном и друштвеном простору.

Простор културе какав промовише гђа Марина Миа Кончар јесте простор у коме синхроно делују образовање, традиција, економија, политика и друге друштвене делатности у јединствености по себи, али и као јединствена целина процеса. Оптимум тог деловања јесте синергија, коју треба да досегне друштво у успону.

Вредности попут школе, образовања, породице, наслеђа, однос према потомству, јесу у непрекидној жижи гђе Марине Мие Кончар, али не сепаратно, већ повезане у јединствен процес развоја, како индивидуе, тако и заједнице у целини.

Понекад се чини да претерано србује, кадкад је наглашени конзервативац, али у ствари умеће је потакнути и провоцирати квалитетан дијалог, продуктиван и смислен разговор, из кога се учи и који је сваки пут у вишој сфери размене, у посебној комуникацијској равни. Онда схватим да су ставови ове саговорнице у ствари агенс вођења кроз простор теме, инструмент провокације за отварање партнера у дијалогу. Тако се добија рецепт за запис који се успешно даје јавности на увид.

Мр Радојко Дамјановић,

мастерант образовних политика

начелник школске управе Министарства просвете у Крагујевцу

МАРИНА МИА КОНЧАР – ПРЕПОРУКА

marina mia koncar5

Са колегиницом Марином Кончар Радио Златоусти Српске православне Епархије шумадијске сарађује скоро две године на тај начин што преузима њене ауторске емисије „Мелем“.

 Оно што сам за то време запазила јесте да је Марина Кончар у правом значењу „аутор“ својих емисија, а то значи да свакој емисији претходи размишљање о теми, питањима, лични одабир саговорника, одабир локације на којој ће се снимати, одабир музике која је у складу са личношћу и темом и на крају монтажа и режија, или у радијском смислу селекција и презентација онога што је снимљено на терену или у разговору.

 Стекла сам утисак да је Марина Кончар, вредна, радна личност, која се понаша по професионалним стандардима, а специфичност њеном ауторском раду даје њена патриотска, национална и духовна вокација, помало и политична, која предност даје традиционалним, добро утврђеним вредностима, а које су у савременом српском друштву скрајнуте на маргине. Марина Кончар тражи у људима са којима се среће и разговара оно што се о њима не сазнаје површним познавањем, понекад истражујући и продубљујући баш оно што провоцира јавност. Осим тога она често и бира личности које су контраверзне и интригантне, о које се други не отимају, а који су, својом делатношћу у науци, култури, образовању или политици оставили свој печат, и управо у таквим интервјуима и она и њени саговорници показује праву себе.

За крај овог кратког приказа рећи ћу само да је Марина Кончар, аутентична, прилично самосвојна, другачија новинарка од многих других са којима се срећем кроз свакодневни рад. Стога ми је интересантно и познанство и сарадња са њом и искрено је препоручујем и Вашем упознавању.

Гордана Јоцић

Одговорни уредник

Радија Златоусти

Српске православне Епархије шумадијске

МАРИНА МИА КОНЧАР – ПРЕПОРУКА

oktobarski susreti pronalazaca1

kalendar press 2013 FMS.cdr

Marinu Končar poznajem duže godina.Obavlja sada funkciju podparola Fondacije „Mladen Selak“ koji obnavlja Pupinov fond. Marina je vrlo vredna, obrazovana, odgovorna i istrajna na poslu. Kao novinar vrlo brzo shvata suštinu stvari i mnoge informacije je u stanju da kreativno obradi. Sa saradnicima je vrlo korektna, poverljiiva i draga osoba u komunikaciji.

 Prateći rad Fondacije „Mladen Selak“ upoznala je Inovacijski pokret, koji preko trideset godina traje na ovim područjima. Vrlo brzo je ušla i razumela idejne principe Pokreta u funkciji oporavka privrede i savladala stručnu terminologiju. U sam Pokret uvela je sveži mladalački duh i veliki broj značajnih i kreativnih ljudi. Smatram da bi svako poželeo saradnika kao što je Marina Mia Konča

 PREDSEDNIK FONDA

 Pat. Ing. Milan Božić

  МАРИНА МИА КОНЧАР – ПРЕПОРУКА

Prof. dr Dragan Bataveljic

Марину Кончар познајем већ дуги низ година  и о њеном професионалном раду могу да кажем све најбоље. Ту, пре свега, мислим на њен рад везан за Агенцију  „Prestige MIА“, Културни центар за међународну сарадњу и промотивни сервис.

Госпођа Кончар је, као независан новинар, увидевши да живимо у тешким временима, када се читав свет мења путем тзв. глобализације и интернационали-зације, својим радом доста утицала да људима, који живе у њеној околини, наметне потребу да преиспитају праве вредности друштва у коме живе. С обзиром да живимо у времену великих промена и транзиције многих друштава, нажалост, често пута смо сведоци да живимо у духовној и моралној кризи (која је, врло често, последица економске кризе) и да је на делу негативан систем вредности.

Марина Кончар је то веома рано увидела и, као аутор и водитељ бројних ТВ  и радио емисија доста допринела очувању српске културе, традиције и духовности, као и промовисању правих вредности. С обзиром да сам и сам велики борац за очување српске културне баштине, језика, традиције, изворне народне музике и свега другог што је везано за очување српског културног и државног идентитета, много пута сам био у прилици да организујем округле столове, промоције, научне конференције и друге скупове, којима су присуствовали и представници наше дијаспоре широм света. Све ове манифестације са великим ентузијазмом и професионалношћу пратила је госпођа Кончар и о томе извештавала путем бројних медија грађане у земљи и иностранству. Бројне активности које сам ја предузимао као бивши председник Удружења естрадних уметника и извођача Шумадије „Крагујевац-концерт“, садашњи председник Удружења за борбу против беле куге и за повећање наталитета „Опстанак“ и као професор Правног факултета Универзитета у Крагујевцу, остале би незабележене, да није са успехом пропраћено од стране Марине Кончар.

Посебну пажњу у свом раду госпођа Кончар посвећује промовисању српске традиције, зато што се због ње доста разликујемо од других, а кроз своје емисије се веома много бави заштитом и промоцијом породице као институције, која представља основну ћелију и темељ сваког, а посебно српског друштва. Схвативши значај брака, породичног живота, традиционалне српске породице, демографске структуре друштва и неопходности рађања за будућност Србије и очувања српства у свету. Марина је, до сада, дала велики допринос у свим активностима Удружења за борбу против беле куге и повећање наталитета „ОПСТАНАК“  и Удружења естрадних уметника и извођача „Крагујевац-концерт“. Она је непосредно учествовала, пратила и извештавала са великог броја конгреса, симпозијума, округлих столова, научних трибина, промоција књига и других активности наведених удружења. Све је то урађено на врло високом професионалном нивоу, са доста ентузијазма и, најчешће, без икакве накнаде својим личним средствима, указујући у својим емисијама да модерна држава,  посебну пажњу мора да посвети детету и младим људима, њиховим потребама и образовању, усавршавању, запошљавању и остајању на својим огњиштима.

Поред промовисања породице и учествовања на манифестацијама посвећеним овој најзначајнијој друштвеној институцији, госпођа Кончар се несебично бави праћењем и писањем о проблемима у образовању, науци, култури и очувању српског културног наслеђа, настојећи да никада не заборавимо, већ да што боље упознамо нашу историју и личности које су је стварали, православље и Српску православну цркву, као и проналаске које су нам оставили највећи умови Србије. Улагање у образовање, духовност и проналазачки дух генерација које долазе је, по њеном мишљењу, најсигурнији начин за просперитет српске државе и за излазак Србије из савремене економске кризе.

С обзиром да је одавно уочила снагу и потенцијал нашег расејања у културном, духовном, политичком и економском смислу, Марина Кончар је доста својих емисија посветиле повезивању матице Србије и наших људи који живе у расејању широм света. Због тога су гости њених ауторских емисија били најзначајнији представници Републике Србије и српске дијаспоре, који су својим активностима доприносили стварању знатно боље слике у свету о Србији и српском народу, отварању српских културних центара у свету и промовисању књига и радова који су имали за циљ ширење истине о Србији и опстанку српског народа.

Имајући у виду комплетан рад Марине Кончар, на самом крају ове препоруке, могу слободно да кажем да се ради о изузетно вредној, образованој, крајње професионалној и одговорној личности, која врло коректно и поуздано обавља свој посао, а у односима са својим сарадницима и саговорницима успоставља врло блиску и трајну комуникацију. Због тога сам мишљења да је право задовољство радити са оваквом особом и да је могу са потпуном личном одговорношћу препоручити за сарадњу.

У Крагујевцу                              С поштовањем,

проф. др Драган Батавељић

Правни факултет Универзитет у Крагујевцу

Председник Удружења „ОПСТАНАК“, Београд

МАРИНА МИА КОНЧАР – ПРЕПОРУКА

marina-mia-koncar0027

Moje iskustvo saradnje i prijateljstva s Marinom Miom Končar daje mi za pravo da napišem sledeće: Marina Končar je jedan od retkih novinara, u današnjoj Srbiji, koji žive ideje i vrednosti kojima se bavi  u svojim brojnim razgovorima i autorskim emisijama.

Posebno mesto u njenom opisu ima preko sedamdeset emisija “Melem”. Ova emisija je emitovana u mreži TV stanica , kao i preko četrdeset emisija za mrežu radio stanica.

Emisija “Melem” se bavi srpskom kulturom, tradicijom i duhovnošću u nastojanju da promoviše prave vrednosti. Zaista, veliki je doprinos Marine Končar, i njene emisjie “Melem”, u osvetljavanju samog temelja srpskog identita; duhovnosti, nauke, obrazovanja i kulture. Ona je javnosti približila nasleđe kralja Milutina, cara Dušana, Despot Stefan Lazarević, Sima Lozanić, Jovan Cvijić, Mihajlo Petrović Alas, Dobrivoje Božić, Nikole Bizumić, Koste Milovanović, Milutin Jovanović I drugih pripadnika plejade srpskih velikana.

U vremenu kada se pitanje krize identiteta pojedinaca i nacija, kao i smisla života nameće svom silinom, Marina Končar, kao slobodan i nezavistan novinar, nastoji da, kroz svoje radove, podstakne ljude na odgovorni odnos prema sebi, svojoj proodici, naciji i svetu, odnosno da odgovore na pitanje koje su, za njih, prave vrednosti jednog života, jednog društva. Odgovor na ovo pitanje nalazi se u oblasti duhovnosti i kulture, uverena je Mia.

Ovo svoje uverenje je Marina Končar je dosledno pratila i kao autor dokumentarnog filma o Fondu „Mladen Selak“, u kome ju je podržao i jedan od sagovornika: predsednik SANU Nikola Hajdin. Inače, Mia je i PR Fonda „Mladen Selak“, fonda koji preko trideset godina pomaže Inovacijski pokret u našoj zemlji, koji je pomogao preko dve hiljade studenata i mladih pronalazača, i koji radi na obnovi Pupinovog Fonda.

Ovim svojim angažovanjem, Marina Končar potvrđuje svoje uverenje da postoji značajan ljudski potencijal, kako u Srbiji tako i u rasejanju.

Mia Končar je aktivna u pokreta žena „Kneginja Milica“, u kome se, preko sedam stotina žena, koji promovišu prave vrednosti srpskog društva i pomažu stara lica, decu, žene i porodice. Marina Končar  se bavi monitoringom događaj i pružanjem usluga u organizaciji svih vrsta manifestacija u sferi javnog života , posebno kulturnih i poliitčkih dešavanja.  Tako potvrđuje da bavljenje tradicijiom ima smisla samo ako omogućava suočavanje s današnjicom i budućim događajima.

Emisije i druge inicijative predstavljaju dobar putokaz pravca kojim će se Srbija kretati na svom putu ka izlasku iz duboke duhovne, ekonomske i političke krize.

Dr Dušan Janjić

Уништавање цивилизације је нужност која не трпи одлагање!

Интервју: Мр Радојко Дамјановић – Циљ није изазов, изазов је пут којим идемо.

 

Интервју: Драган Радовић директор ЈКП „Градска гробља“ – Чину сахрањивања дати више мере и достојанства

Буди паметан, прави се луд!

Intervju: dr Milena Stojanović, predsednik Centra za samostalni život osoba sa invaliditetom, Kragujevac – Oni su nečujniza nas nevidljivia definitivno su tu oko nas.

Intervju: Anja Petrović – Ljudi kažu da su to čuda, a ja vam kažem da čuda ne postoje

Intervju: Boško Obradović – Razvlastimo stranačko-monopolistički sistem

Intervju: NJKV Vladimir Karađorđević – Ako je cena pridruživanju EU, Kosovo, Raška, Vojvodina, onda EU nije dobar izbor

Intervju: Vladan Mihajlović – Sve patnje i nepravde, istine i zablude srpskog društva