Skoči na sadržaj

Kuda ide srpko društvo, ka centru ili periferiji EU?

    Idemo li putem koji nema alternativu?

    Kakvu budućnost želimo i imamo li pravo da nametnemo budućnost generacijama koje dolaze? Da li je istorijski dugo bivstvovanje Srbije na periferiji ostavilo pečat na srpsku zajednicu?
    Kažu da se život na periferiji odvija nekako prirodno, pun emocija, osećanja, a kada se krene ka centru preovladavaju razum, sračunatost, organizovanost, uređenost i slično.
    Venders je to lepo rekao:
    „Kada sam bio mlad, sanjao sam o Evropi bez granica. Sada, putujem tamo-amo, a da čak ne moram ni da pokazujem svoj pasoš, i mogu da koristim istu valutu svuda (iako se svuda drugačije izgovara). Ali gde je nestala ta velika emocija?
    Jesmo li mi Srbi narod koji može biti sračunat, organizovan? Nismo! Da smo sračunati i organizovani ovo nam se kroz istoriju nista ne bi dešavalo. Izbegli bi smo mnogo toga.

    Evropska Unija je definitivno danas u krizi, da li zato što je većina građana EU izgubila veru u sposobnost EU da reši probleme sa kojima se danas suočava.
    Postavlja se pitanje da li je federalizam nova ideologija? Da li su principi federalizma različitost i tolerancija, efikasnost i učestvovanje?
    Možemo li podržavati zajedničku evropsku kulturu i kulturnu različitost, kada je i naša nekako došla u krizu, pa se često zapitamo da li ćemo uspeti da je sačuvamo, negujemo, ulažemo u nju, kako bi sačuvali sopstveni identitet, a time dali sebi za pravo da učestvujemo u kreiranju evropskog identiteta.

    Da li je evropski kontinent postao jedinstveniji nego ikada ranije u svojoj istoriji?
    Na temelju evropske zajednice je nastala EU u koju su pohrlile gotovo sve evropske države iz nekadašnjeg komunističkog bloka.
    Evropljani su “požurili da pozdrave uspon multipolarnog sveta, ali su zanemarili paralelni razvoj multipolarne Evrope.”

    Da li je poredak koji je kako kažu Evropu ostavio u ruševinama prevaziđen ili se ponovo vraćamo na stari put?

    Autori knjige „Evropski federalizam na početku XXI veka“,prof.dr Dragan Bataveljić i mr Anka Vojvodić, uložili su napor u analiziranju stanja koje ima pretežno istorijsko – pravni značaj. Zbog izuzetne aktuelnosti i značaja navedene teme, knjiga je pobedila na konkursu Zadužbine „Andrejević“ u Beogradu.

    O knjizi govore auto prof. dr Dragan Bataveljić, akademik Aleksandar Fira i prof. dr Slobodan Nešković iz Centra za strateško istraživanje nacionalne bezbednosti.

    Kako će naša država izgledati za dve, tri, pet godina? Niko nam sa sigurnošću ne može odgovoriti na ovo pitanje. Ako ne znamo šta će da bude sa nama, kako ćemo da znamo šta će da bude sa Evropom i federalizmom u bliskoj budućnosti?

    Emisija MELEM

    Autor i voditelj: Marina Mia Končar

    Muzički urednik: Milan Marić

    Produkcija: Prestige MM